Koji insekti najčešće uzrokuju alergiju?

12.06.2019.

Iako postoji oko milion vrsta insekata, samo manji broj njih uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi.

Alergijske reakcije na ubod pčele obično se javljaju nakon višekratnih prijašnjih uboda pa su češće kod profesionalno izloženih osoba (pčelari). Za razliku od pčela, ose i stršljeni ne ostavljaju žalac u koži te mogu ubosti više puta. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebno u kasno ljeto i jesen. Otrovi ose i stršljena sadrže hemijski aktivnije tvari, pa su alergijske reakcije teže, posebno pri ubodu stršljena kada je i količina otrova veća.

Alergijske reakcije na ubod ose mogu se javiti nakon prvog uboda iako su češće nakon 2-3 prijašnja uboda. Alergijske reakcije na otrov mrava znatno su rjeđe. Sastav otrova mrava mijenja se ovisno o godišnjem dobu, "najotrovniji" je u rano ljeto.

Kako se manifestuju alergijske reakcije na ubod insekata?

Gotovo u svake osobe na mjestu uboda insekta dolazi do različito velike lokalne reakcije (otok, bol, crvenilo) koja je toksične, a ne alergijske prirode. Samo u osjetljivih osoba javljaju se i alergijske reakcije-ANAFILAKTIČKI ŠOK:

Anafilaktički šok sistemska je reakcija cijelog tijela, gdje se unutar nekoliko minuta (od nekoliko sekundi do 30 minuta od ulaska alergena u organizam) javi osip, crvenilo i svrab kože, uglavnom tipa urtikarije (koprivnjače). Takođe, nastaje proširenje krvnih sudova s oticanjem (edemom) potkožnog tkiva, najčešće usana, ili područja oko očiju, a ponekad i ždrijela i larinksa (glasnica), što uzrokuje gušenje. Vazodilatacija (proširenje krvnih sudova) može uzrokovati i pad arterijskog krvnog pritiska. Često su pridružene gastroenterološke smetnje poput mučnine, povraćanja, grčeva u trbuhu i proliva. Upravo hipotenzija (pad krvnog pritiska) i edem larinksa (glasnica) najopasnije su posljedice anafilaktičkog šoka, te ponekad mogu, ako se ne primijene terapijske mjere, završiti smrću.

Što učiniti u slučaju alergije na ubod insekta?

Liječenje zavisi o vrsti alergijske reakcije nakon uboda insekta.

U slučaju lokalne reakcije dovoljno je staviti hladni oblog te,eventualno, lokalno primijeniti kortikosteroidnu kremu.

Sistemske reakcije liječe se kao i druga stanja anafilaksije. Važno je pacijenta naučiti mjerama samopomoći u slučaju pojave alergijske reakcije na ubod insekta, posebno u slučaju ranijih anafilaktičkih reakcija. Preporučuje se primjena adrenalina preko autoinjektora (injekcija priređena za brzu i jednostavnu primjenu koju bolesnik daje sam), tableta antihistaminika i u određenim okolnostima, kortikosteroida.

Nakon samopomoći potrebno je što prije kontaktirati doktora radi dodatnog liječenja i upućivanja u bolnicu. Alergijske reakcije na otrove insekata često imaju i odgođenu, kasnu reakciju (nakon 8-12 sati). Zbog toga je potrebno hospitalizovati u bolnicu sve bolesnike koji su doživjeli sistemske alergijske reakcije, angioedem (otok mekih tkiva, posebno očnih kapaka, usana i sl.) i bronhospazam (otežano disanje).

Upute osobama alergičnim na ubode insekata:

  • Ako je na mjestu uboda kukca ostao žalac potrebno ga je odmah izvaditi, noktima ili pincetom.
  • Na mjesto uboda staviti hladni oblog.
  • Imati u pripravnosti lijekove, a u slučaju potrebe primijeniti hitnu terapiju (autoinjektor, antihistaminik, kortikosteroid).
  • Izbjegavati brze pokrete (mahanje rukama) radi tjeranja insekta jer tada postaju agresivniji.
  • Izbjegavati jake mirise (parfeme, kreme za sunčanje, losione) jer oni privlače insekte.
  • Ne ići u cvjetnjak ili voćnjak te ne jesti slatko i sočno voće u otvorenom prostoru.
  • Oprez pri radu u vrtu (zaštititi otkrivene dijelove tijela).
  • Ne hodati bosonog po travi (pčele rado borave u djetelini).
  • Izbjegavati široku, lepršavu odjeću (kukac se može uvući pod odjeću kada postaje agresivniji) i odjeću žarkih boja.
  • Izbjegavati veće tjelesne napore (miris znoja privlači insekte).
  • Slatke namirnice držati pokrivenima.
  • Kante za smeće držati zatvorenima.
  • Prozor u spavaćoj sobi danju zatvarati ili staviti na njega mrežu protiv insekata.

Preporuke za zaštitu od vrućina

11.06.2019.

Toplotni udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povećanja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature.

Cijelo vrijeme trajanja velikih vrućina pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova koje informišu javnost putem medija (radija, TV, interneta).

Neke od preporuka za zaštitu od toplotnog udara su:

  • Rashladite tijelo i pijte dovoljno tečnosti da vam boja urina bude svijetla
  • Pijte redovno negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Dehidraciju od vrućina izbjegavajte uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tečnosti, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
  • Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, posebno djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s hroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
  • Osobe koje rade vani (npr.građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.
  • Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
  • Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan kuće stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočare, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
  • Jedite češće male i što tečnije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu supu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

Rashladite svoj dom

  • Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s hroničnim zdravstvenim problemima.
  • Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tokom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.
  • Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite roletne, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.
  • Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.
  • Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.
  • Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.

Važno je piti dovoljno tečnosti, jer znojenjem gubimo više tečnosti, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.

Klonite se vrućine

  • Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebno noću.
  • Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi).
  • Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
  • Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, radite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati.
  • Potražite sjenu.
  • Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.
  • Redovno koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu treba posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i oblačiti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.
  • Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
  • Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.

Pomozite drugima

  • Posjetite porodicu, prijatelje i komšije koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati Vašu pomoć tokom vrućih dana.
  • Razgovarajte o toplotnom udaru s porodicom. Svaki član porodice treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti.
  • Ako je neko koga poznajete izložen riziku, pomozite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.

Ako imate zdravstvene probleme

  • Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u frižideru (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputstva o lijeku).
  • Tražite savjet doktore ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje krvnog pritiska.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

  • Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
  • Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja;
  • Smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili stomaku, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu,
  • Pijte tečnost koja sadrži elektrolite (npr. supu, „smoothie“ od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć;
  • Savjetujte se s doktorom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član Vaše porodice ili osobe kojima pomažete imaju vruću suvu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite doktora ili hitnu pomoć. Dok čekate na doktora ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Bolesti koje prenose krpelji

29.05.2019.

Svaki boravak u prirodi, naročito među niskim rastinjem, nosi opasnost od kontakta s krpeljima koji takođe borave u ovakvim područjima. U kontinentalnim krajevima naše zemlje najrasprostranjeniji je šumski krpelj (Ixodes ricinus). Svaki kontakt s krpeljom ne dovodi uvijek do prenosa zaraznih bolesti. Veći broj krpelja uopšte se ne „ugnijezdi“ u kožu i spadne s tijela, neki satima lutaju po koži dok ne naiđu na pogodno mjesto gdje se prihvate (obično pregibe, vlasište i druge toplije/vlažnije dijelove tijela).

Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti manje crvenilo i otok koji potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrab. Ova promjena nije posledica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu pod kožu. Tek manji broj ugriza krpelja rezultira i prenosom nekih mikroorganizama (ako je krpelj bio zaražen), što na kraju može rezultirati i zarazom ugriženog čovjeka te pojavom simptoma bolesti, najčešće tek 1-2 sedmice nakon ugriza krpelja. Zato nije potrebno nakon svakog kontakta s krpeljom zatražiti ljekarsku pomoć - dovoljno je samo ukloniti krpelja s kože.

Međutim, ukoliko se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti - poput povišene temperature, bolova u mišićima i zglobovima, opšte slabosti (slično gripi), ili glavobolja, mučnina, povraćanje te pojava kožnih promjena, potrebno je posavjetovati se s nadležnim ljekarom kako bi se pravovremeno utvrdilo o kojoj se bolesti radi te provelo adekvatno liječenje.

Većina bolesti koje prenose krpelji su blažeg oblika i liječenje se može provesti kod kuée, dok samo manji broj s1učajeva zahtjeva obradu i lijeenje u bolnici, bilo zbog potrebe primjene složenije (intravenske) terapije iii zbog mogućeg nastanka komplikacija i ozbiljnijih posledica.

Treba naglasiti kako se većina bolesti koje nastaju nakon ugriza krpelja može spriječiti samim izbjegavanjem kontakta s krpeljima iii pravovremenim i ispravnim uklanjanjem krpelja s tijela, dok se samo jedna bolest (krpeljni meningoencefalitis) može spriječiti i vakcinacijom.

Koje bolesti prenose krpelji?

Ljudi se zaraze nakon ugriza zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnike na čovjeka, ali i gnječnjem krpelja preko otežene kože ili sluznica.

Kod nas se ugrizom krpelja naječešće prenose borelioza (lajmska bolest, eritema migrans), krpeljni meningoencefalitis, tularemija i sl.

Boretioza - lajmska bolest

Ova bolest se kod ljudi manifestuje različitim simptomima od kojih je najkarakterističnija pojava ovalnog ili prstenastog crvenila na koži (erythema migrans). Bolest može proći spontano, a naročito ako se 1iječi odgovarajućim antibioticima. Nakon kožih promjena, a ponekad i bez njih, može se razviti miokarditis, meningitis ili neki drugi oblik bolesti.

Krpeljni meningoencefalitis (KME)

To je upalna bolest centralnog nervnog sistema uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Infekcija ovim virusom kod nekih osoba uzrokuje samo blagu bolest praćenu povišenom temperaturom, opštom slabošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima, dok se samo kod manjeg broja zaraženih razvije klasična slika meningitisa odnosno encefalitisa koja se očituje glavoboljom, mučninom, povraćanjem i drugim neurološkim simptomima.

Prevencija bolesti koje prenose krpelji

  •  Edukacija stanovništva o načinu prenošenja infekcije krpeljima i načinima lične zaštite
  • Izbjegavanje područja bogatih krpeljima tokom ljetnih mjeseci (kada je najveća aktivnost krpelja)
  • Primjena mjera kojima se smanjuje rizik od uboda krpelj , odnosno smanjenje površine tijela koja je izložena krpeljima i sprječavanja kontakta s krpeljima (odjeća dugih rukava i dugih nogavica, umetanje nogavica u čarape ili čizme)
  • Tokom boravka u prirodi ne nositi odjeću od dlakavih tkanina (vuna, flanel) jer se za nju krpelj lakše zakači; ne odlagati odjeću na travu i grmlje; ne provlačiti se kroz nisko rastinje.
  • Tokom boravka u prirodi nositi odjeću svijetlih boja kako bi se krpelj lakše uočio na odjeći i odmah uklonilo
  • Korištenje odjeće i šatorskog platna impregniranog permetrinom koji ima aktivnost repelenta (odbija krpelje).
  • Primjena repelenata - koji odbijaju krpelje - koji se nanose na odjeću i obuću ili direktno na kožu (u obliku stika, tečnosti, spreja)
  • Nakon svakog boravka u prirodi gdje ima krpelja obvezno po dolasku kući pregledati odjeću i tijelo, te ukoliko se nađe krpelj, odmah ga ukloniti
  • Vakcinacija. Vakcinacijom se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa nakon ugriza krpelja. Treba naglasiti da vakcinacija štiti samo od jedne bolesti koju mogu prenijeti krpelji, a ne od svih!

Vakcinacijom sa 3 doze vakcine postiže se zaštita koja traje oko 3 godine (to znači da se nakon 3 godine treba revakcinisati ukoliko se želi zadržati odgovarajućãi nivo zaštite). Vakcinacija se preporučuje osobama koje su češće izložene ugrizu krpelja i to samo u krajevima gdje krpeljnog meningoencefalitisa ima (u poznatim endemskim područjima). Opravdano je cijepijenje šumskih radnika, lovaca, ali i izletnika koji povremeno borave u endemskim krajevima.

Kineziterapija za djecu srbačke opštine uzrasta 6 i 7 godina

29.05.2019.

U CBR-u JZU Doma zdravlja Srbac u periodu od 20.05 do 24.05.2019. godine organizovana je kineziterapija za djecu srbačke opštine uzrasta 6 i 7 godina, a nakon završenog sistematskog pregleda za upisu u 1. razred osnovne skole.

Kineziterapija je medicinska disciplina koja koristi pokret kao sredstvo liječenja i sastavni je dio programa prevencije lošeg držanja iii korigovanja nastalih deformitetom kičmenog stuba. 

Cilj prevencije je da spriječi da loše držanje bude uzrok pojave deformiteta kičmenog stuba kao što su skolioze, kifoze i lordoze. Rano otkrivanje početnih deformiteta i kineziterapija treba da spriječe njihovo pogoršanje. 

U CBR-u tokom cijele godine kao dio fizikalne terapije pod nadzorom višeg fizioterapeuta provodi se kineziterapija za skolioze čiji ugao krivine kičmenog stuba iznosi od 10-20 stepeni po Cobb-u i kifoze čiji ugao krivine iznosi do 40 stepeni po Cobb-u. Djeca sa većim deformitetima od gore navedenih upućuje se u Banjaluku na Tim za skolioze u ZZFMiR "dr Miroslav Zotović".

Loše držanje i početni deformiteti kičmenog stuba najčešće se uoče na sistematskim pregledima djece na upisu u 1. razred osnovne skole i u 9. razredu kada preglede vrše pedijatar, porodišni ljekar i specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije. 

Veoma važnu ulogu u ovom procesu pored zdravstvenih radnika imaju i roditeiji djece, vaspitaci, nastavnici i profesori fizičkog vaspitanja i sporta i svi drugi koji su prepoznali da kineziterapija tj. pokret kao sredstvo liječenja može djeci omogućiti zdravije odrastanje.


Od 21 maja HES Doma zdravlja Srbac provodi aktivnosti dezinfekcije poplavljenih područja

23.05.0219.

Uskoro više informacija o aktivnostima.



Preporuke stanovništvu za vrijeme poplava

14.05.2019.

Poplave sa sobom nose potencijalnu opasnost od značajnog pogoršanja higijenskoepidemioloških prilika i mogućnost pojave i širenja zaraznih bolesti. Najvećem zdravstvenom riziku su izložene najosjetljivije grupe stanovništva (djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi).

Koje su opasnosti od poplava?

  • Pojava poplave nosi rizik od zaraznih bolesti 
  • Povećan broj glodara i zmija za vrijeme poplava predstavlja poseban rizik za zdravlje.
  • Velika stajaća vodena površina omogućava razmnožavanje komaraca i drugih insekata, koji prenose uzročnike niza oboljenja.
  • Za vrijeme i nakon prirodnih katastrofa velika je opasnost od povređivanja.
  • Opasnost predstavljaju srušene električne instalacije, vodom namočene električne utičnice, prekinute plinske cijevi i veliki komadi krhotina.

Šta treba raditi za vrijeme poplave?

  • Za vrijeme poplave neophodno je sprovođenje mjera kojima se sprečava širenje zaraznih bolesti putem zagađene vode i hrane, kao i mjera koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i mjesta stanovanja.
  • Voda iz gradskog vodovoda Srbac je ispitana u Institutu za javno zdravstvo Banjaluka i može se koristiti za piće.
  • Po potrebi se voda može prokuhati tako što se ostavi da ključa najmanje 1 minutu, kako bi se uništile sve bakterije, a zatim se prohladi i koristi u toku istog dana.
  • Može se konzumirati i flaširana voda.
  • Higijenski neispravna voda se ne smije upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda.
  • Neophodno je održavanje lične higijene, naročito često pranje ruku sapunom (prije jela, nakon korištenja toaleta, nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja predmetima koji su došli u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom). Posebnu pažnju treba obratiti na čistoću ruku kod djece i starijih osoba.
  • Ako dođe do povređivanja, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija, te da se mora spriječiti kontakt rane sa nečistom vodom, a ljekarsku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani.
  • Ljekarsku pomoć treba potražiti i u slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature itd.

Šta učiniti nakon poplave?

Nakon poplava, pored mjera zaštite koje se provode za vrijeme poplave, potrebno je provesti i mjere sanacije objekata i područja koja su bila pod vodom.

  • Držati se što dalje od oborenih električnih vodova, a njihovu lokaciju prijaviti elektrodistribuciji.
  • Prijaviti eventualna oštećenja plinovoda i plinskih uređaja i ne koristiti ih dok se ne poprave.
  • Od komunalnih preduzeća tražiti uslugu čišćenja oštećenih septičkih jama i ispiranje kanalizacionog sistema.
  • Ukloniti vodu ispumpavanjem
  • Zbog mogućnosti miješanja sa kanalizacionom vodom, obavezno je čišćenje zidova vrućom vodom i deterdžentom uz obavezno korištenje gumenih rukavica, u prostorijama u koje je dospjela poplavna voda.
  • Baciti zagađene predmete i materijale koji se ne mogu očistiti i dezinfikovati.
  • Odjeću i obuću očistiti i oprati, dječije igračke oprati i dezinfikovati.
  • Baciti svu hranu koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom, kao i svu kvarljivu hranu koja je stajala duže od 4 sata na temperaturi većoj od 5 stepeni Celzijusa.
  • Očistiti radne površine i pribor za jelo i kuhanje.
  • Komadi od punog drveta mogu se spasti - oprati nečistoće sredstvima za čišćenje drveta ili parketa te dobro osušiti krpom ili papirnim ubrusima. Nameštaj od iverice baciti što prije.
  • Laminate odmah ukloniti, ako je poplava trajala dugo, parketi će početi da bubre, bolje ih je što prije ukloniti da se omogući čišćenje i sušenje podne glazure.
  • Podignute i valovite parkete nemoguće je ispraviti, takvi parketi se vade i bacaju.
  • Krevete, ležajeve i tapacirani nameštaj najbolje je baciti, poplava stvara veliku štetu, ali zdravlje je najskuplje! Gotovo je nemoguće potpuno očistiti i dezinfikovati kauč, madrac ili tapaciranu fotelju.
  • Grubo ostrugati nečistoće sa zidova i podova, koristiti lopate, četke, kompresore i usisavače za vodu. Skinuti što više slojeva boje sa zida, što će ubrzati isušivanje zida i olakšati popravke. Zidovi i podovi se mogu poprskati rastvorom sredstava za dezinfekciju.
  • Prostor detaljno očistiti te isušiti opremom za isušivanje ili prirodnim putem (vjetrenjem).
  • Tek nakon toga se može provesti postupak dezinfekcije hlornim preparatima od strane higijensko – epidemiološke službe JZU DZ Srbac (centrala 745 100)
  • postupak će se provesti na svim poplavljenim područjima , te nema potrebe da građani pojedinačno pozivaju ustanovu
  • u slučaju pronalaska uginulih životinja odmah obavijestiti veterinarskog inspektora opštine Srbac


Mamografski pregledi

15.04.2019.

U srijedu 17.04.2019. godine JZU Dom zdravlja Srbac u saradnji sa Savezom žena oboljelih od karicnoma dojke „Iskra“ iz Banja Luke i uz podršku opštine Srbac, organizuje besplatne mamografske preglede žena sa naše opštine.

Mamografskim pregledina biće obuhvaćeno 50 žena, koje po mišljenju porodičnog ljekara imaju potrebu za ovakvim pregledom. 

Ova aktivnost počinje u 9 časova u Sali za sastanke, gdje će biti održano predavanje na temu „Prevencija i rano otkrivanje karcinoma dojke“, nakon čega od 10 časova počinju mamografski pregledi.

Ovo je veoma važan pregled za žene, jer rano otkriven karcinom dojke je izlječiv u 90% slučajeva.

Uzevši u obzir čunjenicu da se povećava broj oboljevih od ove vrste karcinoma, prevencija je ključni faktor u liječenju ove bolesti i to je bio razlog organizovanja ove aktivnosti.

Sistematski pregledi djece za upis u prvi razred osnovne škole

07.03.2019.


Poštovani,

Ovim putem želimo da vas obavijestimo da će JZU Dom zdravlja Srbac u periodu 18.03.2019. - 29.03.2019. godine organizovati sistematske preglede radi procjene psihofizičkog zdravlja djece zbog upisa u prvi razred osnovne škole.

Raspored djece za pregled će biti istaknut u centralnim školama Srbac, Sitneši, Razboj kao i na zvaničnom web sajtu ustanove www.dzsrbac.com.

Spisak djece za sistematske preglede raspoređena po timovima porodične medicine:

 Tim 1 Tim 2 Tim 3 Tim 4 Tim 5 Tim 6 

 Tim 8 Tim 9 Tim 10 Tim 11 Tim 12 

Uređenje parking prostora u Srpcu i Kobašu

26.02.2019.

Zbog oštećenja parking prostora tokom zimskih mjeseci na lokaciji iza centralne zgrade u Srpcu, kao i parking prostora ispred ambulante u Kobašu bilo je potrebno uraditi sanaciju istih.


U Kobašu smo morali uraditi kompletnu drenažu parking prostora zbog poplava površinskih voda sa okolnih brda što su nam stvarale ogromne probleme prilikom prilaska ambulanti.

Radove je izvodilo preduzeće "Gradis Invest" iz Srpca, a sve je finansirano iz vlastitih sredstava.

S tim uređenjem smo dobili pristupačne parking prostore za pacijente i osoblje doma zdravlja.




Ponuda za sistematske preglede radnika i ostale usluge

20.02.2019.

PAKET 1

Cijena sistematskog pregleda iznosi – 40 KM.

Sistematski pregled obuhvata:

  • Fizikalni pregled srca, pluća, stomaka i ekstremiteta,
  • Fizikalni pregled kičmenog stuba,
  • Otoskopski pregled zvukovoda,
  • Audiometrija i ortoreter,
  • EKG sa očitanjem,
  • Laboratorijska dijagnostika: SE, KKS, ŠUK i URIN,
  • Zaključno mišljenje, razgovor i preporuka za eventualno liječenje.

PAKET 2

Cijena sistematskog pregleda iznosi – 60 KM.

Sistematski pregled obuhvata:

  • Fizikalni pregled srca, pluća, stomaka i ekstremiteta,
  • Fizikalni pregled kičmenog stuba,
  • Otoskopski pregled zvukovoda,
  • Audiometrija i ortoreter,
  • EKG sa očitanjem,
  • Laboratorijska dijagnostika: SE, KKS, ŠUK i URIN,
  • Ultrazvuk abdomena/jetre, žučne kese, slezene, gušterače, bubrega, mokraćnog mjehura i trbušne aorte,
  • Ultrazvuk štitne žlijezde,
  • Ultrazvuk prostate kod muškaraca,
  • Zaključno mišljenje, razgovor i preporuka za eventualno liječenje.


Dodatne usluge koje možete dobiti u JZU „Dom zdravlja Srbac“

Kardiološka ambulanta

  • Kardiološki pregled,
  • Holter EKG,
  • Holter krvnog pritiska,
  • Ultrazvuk srca

Pulmološki pregled 

  • Pregled pneumoftiziologa,
  • Očitanje rtg snimaka pluća,
  • Spirometrija/mjerenje plućne funkcije, plućnog volumena i brzine protoka zraka prilikom udaha i izdaha


  • Onkološki pregledi,
  • Pregled ortopeda, lokalna aplikacija lijeka, UZV kukova kod djece,
  • Pregled specijaliste nuklearne medicine (bolesti štitne žlijezde), UZV štitne žlijezde,
  • Neurološki pregledi, doppler krvnih sudova glave i vrata,
  • Pregled vaskularnog hirurga,
  • Pregled hirurga,
  • Radiološki pregledi (UZV, Doppler krvnih sudova gornjih i donjih ekstremiteta te glave i vrata),
  • Pregled urologa, UZV,
  • Internistički pregledi,
  • ORL pregledi,
  • Pregled dermatovenerologa

Laboratorijska dijagnostika 

  • Sedimentacija eritrocita,
  • Kompletna krvna slika sa diferencijalnom krvnom slikom,
  • Šećer,
  • Kreatinin,
  • Holesterol,
  • Trigliceridi,
  • HDL,
  • LDL,
  • AST,
  • ALT,
  • GGT,
  • LDH,
  • AMILAZA,
  • AFP,
  • Fe,
  • PSA (za muškarce preko 40 godina),
  • URIN,
  • Hormoni štitne žlijezde,
  • Tumor markeri,
  • Markeri na hepatitis,
  • Test na h.pylori bakteriju,
  • Test na okultno krvarenje,
  • Bris grla, nosa i uha


Redovni sistematski pregledi učenika 9. razreda osnovne škole

06.02.2019.

Poštovani,

Ovim putem obavještavamo Vas da ćemo u periodu 18.02.2019. - 01.03.2019. godine vršiti redovne sistematske preglede i zakonom propisanu vakcinaciju učenika 9. razreda osnovne škole.

Sistematski pregledi će se obavljati u timovima porodične medicine, a vakcinacija isti da po pregledu u pedijatrijskoj službi JZU Doma zdravlja Srbac.

Djeca trebaju ponijeti ovjerene zdravstvene knjižice.

Timovi porodične medicine će kontaktirati porodice učenika i dati detaljnija pojašnjenja u vezi sistematskih pregleda. U slučaju bilo kakve izmjene navedenog rasporeda, timovi porodične medicine će obavjestiti roditelje učenika.

Raspored sistematskih pregleda učenika po timovima porodične medicine:

 Tim 1 Tim 2 Tim 3 Tim 4  Tim 5 Tim 6 

Tim 8 Tim 9 Tim 10 Tim 11 Tim 12 ostali 


Predavanje za osoblje Službe hitne medicinske pomoći

28.12.2018.

U DZ Srbac je 27.12.2018.g. održano predavanje iz oblasti Ginekologije i akušerstva na temu „Porođaj“ kom su prisustvovali medicinski tehničari Službe hitne medicinske pomoći JZU DZ Srbac.

Predavanje je održala dr Vanja Drinić, ginekolog-akušer, zaposlena u našoj ustanovi.

Ovo predavanje je održano kao jedno u nizu stručnih predavanja koja se održavaju u našoj ustanovi, a koja imaju za cilj da kontinuirano unapređuju kvalitet rada ustanove.


Obavještenje za pacijente

02.12.2018.


Pacijentkinje se u JZU Domu zdravlja Srbac, od 01.12.2018. godine u oblasti KSZ-ginekologija osim kod dr Branke Nedić-Vidović, mogu registrovati i kod dr Vanje Drinić.

Sve dodatne informacije na broj telefona 051/745-100 ili kod vašeg porodičnog ljekara.

JZU Dom zdravlja Srbac obilježava Svjetski dan borbe protiv dijabetesa

14.10.2018.

Besplatno mjerenje šećera u krvi i krvnog pritiska je ogranizovano u centralnoj zgradi i u svim terenskim ambulantama u periodu od 07 do 15 časova.

Održan stručni sastanak timova Centra za mentalno zdravlje i porodične medicine u Domu zdravlja u Srpcu

09.11.2018.

Dana 08.11.2018. godine održan je stručni sastanak timova Centra za mentalno zdravlje i porodične medicine u Domu zdravlja u Srpcu.

Tema sastanka je: „Saradnja centra za mentalno zdravlje i službi porodične medicine sa ciljem blagovremenog otkrivanja depresije kod odraslog stanovništva.“

Depresija je oboljenje koje se javlja u svim društvenim sredinama. Tipično se ispoljava u vidu tužnog raspoloženja, gubitka interesa i uživanja, smanjenja energije, sa povećanjem umora i smanjenjem aktivnosti. Drugi uobičajeni simptomi su pad koncentracije, nisko samopuzdanje i samopoštovanje, poremećaj spavanja i apetita, te sumoran i pesimističan pogled na budućnost, kao i ideje o samopovređivanju ili suicidu. Depresija je često mentalno oboljenje čija se učestalost neprekidno povećava zahvatajući sve više osobe mlađe životne dobi. Razvojem depresije dolazi do smanjenja sposobnosti svakodnevnog fnkcionisanja i čestih odsustvovanja sa posla. Depresivni poremećaj se često javlja u komorbiditetu sa drugim hroničnim bolestima kao što su kardiovaskularna oboljenja, kancer , dijabetes i naglo nastali invaliditet, što značajno utiče na ishod liječenja ovih oboljenja. Smrtnost se značajno povećava kod osoba koje uz neko hronično oboljenje imaju i depresivni poremećaj.

Cilj ovog sastanka je bio da se poveća svijesti zdravstvenih radnika i građana o problemima koji su povezani sa depresivnim poremećajima i njegovim posljedicama. U okviru toga je dogovoreno da se sprovedu preventivno promotivne aktivnosti i obavi skrining ranog otkrivanja depresivnog poremećaja kod odraslog stanovništa kako bi se preduprijedile njegove posljedice.

dr Aleksandra Gromilić

Predavanje za osoblje Službe hitne medicinske pomoći

08.11.2018.

Edukacija zdravstvenih radnika je jedna od najvažnijih karika u poboljšanju kvalitete i efikasnosti u zbrinjavanju vitalno ugroženih bolesnika i osoba koje su doživjele kardiopulmonalni arest.

U Domu zdravlja Srbac je juče za medicinske tehničare iz Službe hitne medicinske pomoći i porodične medicine organizovano predavanje na temu "Osnovno održavanje života - Basic life support". Predavač je bio Vukobrad dr Srđan, koji inače radi u Službi hitne medicinske pomoći.

Basic life support podrazumijeva niz postupaka čiji je cilj osnovno održavanje života, koji se poduzimaju kod srčanog zastoja. Srčani zastoj predstavlja kliničku smrt i u nekim slučajevima postupkom reanimacije pacijenta možemo vratiti u život.






Sistematski pregledi učenika završnih razreda srednjih škola

31.10.2018.

JZU Dom zdravlja Srbac obavještava građane da će u periodu od 01.11. - 16.11.2018. godine vršiti sistematske preglede učenika završnih razreda srednjih škola. Detaljnije informacije o navedenoj aktivnosti se mogu dobiti u svom Timu porodične medicine.

 TPM 1 TPM 2 TPM 3 TPM 4 TPM 5 TPM 6 

 TPM 8 TPM 9 TPM 10 TPM 11 TPM 12 

JZU Dom zdravlja Srbac počinje sa vakcinacijom potiv sezonskog gripa za kategorije stanovništva koje imaju pravo na besplatnu vakcinu

30.10.2018.

Pravo na besplatnu vakcinaciju imaju sljedeće kategorije stanovništva:

  •  pacijenti na hemodijalizi,
  • pacijenti koji boluju od šećerne bolesti-insulin ovisni, 
  • pacijenti koji su liječeni kardiohirurškim metodama liječenja, odnosno pacijenti sa ugrađenim stentom, pacijenti kojima je rađena balon dilatacija, pacijenti kod kojih je rađen bajpas, pacijenti sa ugrađenim vještačkim valvulama, pacijenti sa ugrađenim pacemakerom,
  • pacijenti oboljeli od malignih oboljenja, koji su završili hemioterapiju i nemaju znakova osnovne bolesti,
  • pacijenti oboljeli od reumatske groznice, cistične fibroze, – osobe koje boluju od mišićne distrofije i multiple skleroze,
  • HIV pozitivne osobe i pacijenti oboljeli od AIDS-a, – lica sa posebnim potrebama u kolektivnom smještaju,
  • zdravstveni radnici na Infektivnim klinikama/odjelima i Jedinicama intezivne medicine.


Sve potrebne informacije vezane za vakcinaciju, mogu se dobiti u timovima porodične medicine.

Lista doktora porodične medicine u Domu zdravlja Srbac za 2019. godinu

12.10.2018.


10. oktobar - Svjetski dan mentalnog zdravlja

10.10.2018.

Mladi i mentalno zdravlje u svijetu koji se mijenja

Svjetska zdravstvena organizacija je 10. oktobar proglasila Svjetskim danom mentalnog zdravlja. Obilježava se svake godine, a cilj mu je podizanje svijesti o problemima vezanim za mentalno zdravlje širom svijeta te pružanje prilike osobama, organizacijama i institucijama koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja da promovišu svoj rad i u saradnji sa zajednicom rade na poboljšavanju uslova za pružanje odgovarajuće zaštite mentalog zdravlja.

O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.

Svjetski dan mentalnog zdravlja svake godine stavlja naglasak na određeni problem sa kojim se susreću različite populacijske grupe. Tako je 2013. godine tema ovoga dana bila „Mentalno zdravlje i starija životna dob“, 2014. „Život sa shizofrenijom“, 2015. „Dostojanstvo u mentalnom zdravlju“, 2016. „Psihološka prva pomoć“, 2017. „Mentalno zdravlje na radnom mjestu“, a ove će godine naglasak biti na mladim osobama i mentalnom zdravlju u svijetu koji se mijenja.

Adolescencija i rano odraslo doba je period brojnih psiho-fizičkih promjena. Ovo je razdoblje obilježeno razvojem stavova i mišljenja o ljudima i okolini te traženjem sebe i vlastitog mjesta u svijetu koji se mijenja. Iako većina mladih osoba izađe iz adolescencije bez ozbiljnih poteškoća, značajan broj njih se ne može suočiti sa svim izazovima odrastanja. Kod njih se mogu javiti emocionalni problemi koji, ako se ne shvate ozbiljno, mogu imati posljedice za daljnje mentalno zdravlje.

Razvoj tehnologije je donio mnoge prednosti i olakšao živote ljudima na brojne načine, no takođe je stvorio dodatni pritisak i novi oblik društvenog ponašanja. Jedna od negativnih strana ove stalne dostupnosti je “Cyberbullying “ odnosno onlajn nasilje. Sve je to uobičajeno, pogotovo među tinejdžerima koji često ismijavaju ili uznemiravaju druge na sajtovima društvenih medija. To može uključivati i objavljivanje glasina, pretnji, seksualnih uznemiravanja ili davanje ličnih podataka o žrtvama uz isticanje govora mržnje. Ta vrsta virtuelnog nasilja je dakle, svaka zlonamjerna i ponavljana upotreba informacionih i komunikacijskih tehnologija da se nekome nanese šteta. Može dovesti do emocionalne uznemirenosti, ljutnje, tuge, frustracije, osjećaja bespomoćnosti, nižeg samopoštovanja, izolovanosti, depresije čak i samoubistva kod žrtve nasilja. Zatim je sve češća zavisnost od interneta i društvenih mreža što takođe dovodi do otuđenja od realnosti i sve češće pojave usamljenosti. Zbog prenaglašenog isticanja raznih ideala iz virtuelnog svijeta (sportskih, ljepote, bogatstva i sl.), kod mladih se ne rijetko razvijaju anksiozni i depresivni poremećaji jer ne mogu dostići takav ideal koji im se nameće. Mozak djece i mladih se za veoma kratko vrijeme prilagodi na vizuelni podražaj, a umanjuje se uloga čula sluha tako da djeca lakše pamte sadržaje i brže savladavaju školsko gradivo ako su oni potkrijepljeni i slikovno, putem prezentacija u “Power Point”. Ovo nameće vaspitno obrazovnim institucijama računarsku pismenost i uvođenje računarske tehnologije u nastavni proces ne samo u višim nego i u nižim razredima osnovnih škola, jer se samo na taj način može zaokupiti pažnja djece. Takođe je bitno da se kod mladih razvijaju strpljenje, iskrenost i povjerenje koje će dovesti do razvoja dobre komunikacije i međusobnog poštovanja, ravnopravnosti i uzajamne podrške. Na taj način možemo prevenirati “Cyberbullying “ i ostale vrste vršnjačkog nasilja.

Potrebna je sistemska edukacija mladih osoba i podizanje osviještenosti cijelog društva o mentalnom zdravlju, a naročito vaspitno-obrazovnog osoblja. Mlade osobe treba pripremiti za sve segmente današnjeg užurbanog tempa života u svijetu koji se brzo mijenja.

U sklopu ovogodišnje teme Svjetskog dana mentalnoga zdravlja naglašava se potreba da se djeluje na zaštiti i očuvanju mentalnog zdravlja djece i mladih. Posebno se naglašava da prevencija mentalnih teškoća i poremećaja u adolescenciji i mlađoj odrasloj dobi započinje s većom svijesti i razumijevanjem ranih znakova i simptoma koji se često pojavljuju i u najranijoj životnoj dobi.

Pritom su odrasle osobe, koje svakodnevno žive, rade, uče i igraju se s djecom i mladima, izuzetno važne. Uz roditelje, ističe se važnost pružanja znanja i vještina učiteljima, nastavnicima i profesorima kako bi mogli dati podršku učenicima u nošenju sa svakodnevnim izazovima te pravovremeno uočiti i razumjeti prve znakove mogućih problema u području mentalnoga zdravlja.

Stoga su veoma bitne promotivne i preventivne aktivnosti koje moraju biti usmjerene na vaspitno-obrazovno osoblje, a cilj ovih aktivnosti je pružanje:

  • osnovnih znanja o mentalnom zdravlju djece i mladih
  • znanja i vještina prepoznavanja problema mentalnoga zdravlja
  • znanja i vještina pružanja psihološke prve pomoći odnosno pravovremene emocionalne podrške
  • znanja i informacija koje podstiču na traženje stručne pomoći. 

Navedena znanja i vještine predstavljaju ono što zovemo zdravstvena pismenost u području mentalnoga zdravlja. Istraživanja pokazuju da zdravstvena pismenost u području mentalnoga zdravlja predstavlja zaštitni faktor u očuvanju mentalnog zdravlja i prevenciji mentalnih poremećaja.

dr Aleksandra Gromilić

Dom zdravlja dobio novo sanitetsko vozilo

05.10.2018.

Vlada Republike Srpske je danas u Istočnom Sarajevu dodjelila ključeve novih sanitetskih vozila za 6 domova zdravlja. 

Direktor Dom zdravlja Srbac dr Mirko Stojić je primio ključeve jednog od tih vozila. 


Uskoro opširnije ...






Obilježavanje Svjetskog dana srca

27.09.2018.

Povodom Svjetskog dana srca JZU Dom zdravlja Srbac će u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske sutra 28.09.2018. godine od 1000 do 1200 časova na platou ispred Dom kulture u Srpcu organizovati preventivne preglede. 


Tom prilikom građani će biti u prilici da izmjere krvni pritisak, šećer i holesterol u krvi te dobiju stručni savjet od zdravstvenih radnika naše kuće.

MOJE SRCE – TVOJE SRCE ovogodišnja je poruka Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Pozivamo sve građane da nam se sutra pridruže i da ispratimo ovu aktivnost.

Vaš Dom zdravlja Srbac

Redovni sistematski pregledi učenika 9. razreda osnovne škole

08.05.2018.

Poštovani,

Ovim putem obavještavamo Vas da ćemo u periodu 14.05. - 25.05.2018. godine vršiti redovne sistematske preglede i zakonom propisanu vakcinaciju učenika 9. razreda osnovne škole.

Sistematski pregledi će se obavljati u timovima porodične medicine, a vakcinacija isti da po pregledu u pedijatrijskoj službi JZU Doma zdravlja Srbac.

Djeca trebaju ponijeti ovjerene zdravstvene knjižice.

Timovi porodične medicine će kontaktirati porodice učenika i dati detaljnija pojašnjenja u vezi sistematskih pregleda. U slučaju bilo kakve izmjene navedenog rasporeda, timovi porodične medicine će obavjestiti roditelje učenika.

Raspored sistematskih pregleda učenika po timovima porodične medicine:

 Raspored sistematskih pregleda 


Sistematski pregledi djece za upis u prvi razred osnovne škole

01.03.2018.


Poštovani,

Ovim putem želimo da vas obavijestimo da će JZU Dom zdravlja Srbac u periodu 19.03.2018. - 31.03.2018. godine organizovati sistematske preglede radi procjene psihofizičkog zdravlja djece zbog upisa u prvi razred osnovne škole. 

Raspored djece za pregled će biti istaknut u centralnim školama Srbac, Sitneši, Razboj kao i na zvaničnom web sajtu ustanove www.dzsrbac.com. 

Spisak djece za sistematske preglede raspoređena po timovima porodične medicine:

 Tim 1 Tim 2 Tim 3 Tim 4 Tim 5 Tim 6 

 Tim 8 Tim 9 Tim 10 Tim 11 Tim 12 

Počela rekonstrukcija Centra za mentalno zdravlje u Srpcu

13.12.2017.

U okviru Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini / PMZ BiH (Faza II) koji provodi Asocijacija XY u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijane zaštite Republike Srpske i Federalnim ministarstvom zdravlja i uz podršku Vlade Švicarske u Domu zdravlja Srbac počela je rekonstrukcija Centra za mentalno zdravlje. Plan za završetak radova je 31.12.2017. godine.

Zbog trenutnih radova Centar za mentalno zdravlje će svoje usluge obavljati u prostorijama Centra za fizikalnu terapiju (fizijatrija). Po završetku radova Centar za mentalno zdravlje se vraća u adaptirane prostorije.

 Primanje redovne ampulirane terapije (injekcije) pacijenata iz Centra za mentalno zdravlje će se obavljati utorkom i četvrtkom u prostorijama fizijatrije, a ostalim danima u previjalištu hitne medicinske pomoći.



Obavještenje

11.12.2017.

Pružanje zdravstvene zaštite u JZU Dom zdravlja Srbac obezbjeđuje 12 timova porodične medicine  kroz ugovor sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS i to 7 timova porodične medicine u centralnoj zgradi i 5 timova u terenskim ambulantama (Razboj, Kukulje, Nožičko, Sitneši i Kobaš).

 Zdravstvenu zaštitu ženama starijim od 15 godina, već dugi niz godina pruža Nedić Vidović dr Branka specijalista ginekologije. Moramo istaći da JZU Dom zdravlja Srbac ima još jednog specijalistu ginekologije Drinić dr Vanja.

Zdravstvena zaštita najmlađe populacije organizovana je kroz konsultativno specijalističku zaštitu pedijatrije, gdje kontinuirano teče proces vakcinacije, sistematskih pregleda školske i predškolske djece te savjetovalište.

 Pored usluga iz domena porodične medicine, JZU Dom zdravlja Srbac u saradnji sa vrhunskim stručnjacima pruža usluge iz sledećih oblasti:

PEDIJATRIJA Lolić dr Branislav i Domuz dr Adrijana

HIRURGIJA Sredić dr Aleksa

KARDIOLOGIJA  Živanić Bajić dr Milanka

RADIOLOGIJA Čelić dr Saša

NEUROLOGIJA Ilisić dr Robert

GINEKOLOGIJA Nedić Vidović dr Branka

FIZIJATRIJA Aćimović dr Vanja

VASKULARNA HIRURGIJA dr Maksić

UROLOGIJA Kričković dr Zoran

NUKLEARNA MEDICINA (bolesti štitne žlijezde) Stanimirović dr Dragi

ORTOPEDIJA Radanović dr Srđan

INTERNA MEDICINA Krčmar dr Igor

DERMATOVENEROLOGIJA Roljić dr Jevrosima

ORL Pušara dr Zorica

PNEUMOFTIZIOLOGIJA Stojičević dr Slađana

PSIHIJATAR Gromilić dr Aleksandra

ONKOLOG Vranješ dr Živko

NEUROHIRURG Savić dr Ostoja


U službi za laboratorijsku dijagnostiku, kao i u Higijensko epidemiološkoj i RTG službi, mogu se obaviti sve potrebne analize i pretrage, tako da pacijenti ne moraju odlaziti u druge zdravstvene ustanove i time se izlagati dodatnim troškovima.

Pored usluga iz oblasti mikrobiologije (brisevi uha, grla, nosa itd.) Higijensko epidemiološka služba vrši i sanitarne preglede te higijenski minimum.

IZDVAJAMO IZ USLUGA:

- ULTRAZVUK SRCA

- HOLTER EKG

- HOLTER PRITISKA

- KOLOR DOPLER

- SPIROMETRIJA

- ULTRAZVUK ABDOMENA, BUBREGA I ŠTITNE ŽLIJEZDE

- HORMONI ŠTITNE ŽLIJEZDE

- HELIKO TESTOVI

- LJEKARSKA UVJERENJA ZA VOZAČE

- LJEKARSKA UVJERENJA ZA POSAO

U okviru "Mjeseca zdravlja" Dom zdravlja Srbac omogućava besplatne preglede u periodu od 04.12.-29.12.2017. godine

01.12.2017.

- Mjerenje šećera i holesterola u krvi
- Mjerenje krvnog pritiska
- Ultrazvučni pregledi
- Doppler krvnih sudova glave i vrata

Mjerenje šećera i holesterola u krvi, te mjerenje krvnog pritiska će se obavljati svaki dan u prostorijama hitne medicinske pomoći, dok za ultrazvučne i doppler preglede potrebno je nazvati na broj telefona 051/745-776 i 051/745-772.

Počinje rekonstrukcija Centra za mentalno zdravlja u Srpcu

18.10.2017.

JZU Dom zdravlja Srbac je odabran za rekonstrukciju i opremanje u okviru Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini / PMZ BiH (Faza II) koji provodi Asocijacija XY u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijane zaštite Republike Srpske i Federalnim ministarstvom zdravlja i uz podršku Vlade Švicarske.

Terenske ambulante dobile grijanje na pelet

18.10.2017.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske je obezbjedilo 4 peći na pelet za 4 terenske ambulante Doma zdravlja Srbac u vijednosti od 15.000 KM.

Naredne godine će Ministarstvo finansirati rekonstrukciju grijanja u centralnoj zgradi u Srpcu u vrijenosti od oko 50.000 KM.

10. oktobar, Svjetski dan mentalnog zdravlja

12.10.2017.

Što je mentalno zdravlje?

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji bez mentalnog zdravlja nema ni opšteg zdravlja. Danas se zna da postoji uska veza između fizičkog i mentalnog zdravlja i kakvo je njihovo međudjelovanje. To znači da fizička aktivnost utiče pozitivno na bolje mentalno zdravlje, a bolje mentalno zdravlje utiče na fizičko zdravlje i štiti tijelo od rizika i bolesti. Odnosno, danas znamo koliko je mentalna stabilnost i mentalno zdravlje osobe značajno i u procesu oporavka od mnogih bolesti.

Posljedice dugotrajnog bivanja pod stresom su iscrpljivanje i opadanje ukupne funkcionalnosti organizma, što rezultira smanjenom efikasnošću. Smanjena efikasnost znači smanjenu uspješnost u postizanju zadanih ciljeva, što ponovo stvara stres. Takav ciklus dugoročno slabi imunološki sistem organizma i vodi bolesti. Zato je neophodno na vrijeme naučiti kako se nositi sa stresom.

Mentalno zdrave osobe…

Mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnog poremećaja, već je ono stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj potencijal, nosi se sa svakodnevnim stresom života, kako bi produktivno mogla raditi i mogla doprinositi svojoj zajednici.

Dakle, mentalno zdrave osobe mogu ostvarivati svoje sposobnosti, želje i ciljeve, mogu uspješno i produktivno raditi, te tako brinuti o sebi i svojoj porodici, doprinose razvoju svoje zajednice, mogu se nositi sa svakodnevnim stresovima i uspješno ih savladavati.

Briga o mentalnom zdravlju treba započeti od najranije dobi djeteta i trajati kroz čitav život. Temelji sigurnosti i dobrog mentalnog zdravlja stiču se u djetinjstvu i tada mentalno zdravlje najčešće ostaje očuvano tijekom čitavog života. Upravo zato u vrijeme odrastanja djece potrebna je podrška roditeljima koji emocionalno stabilni i mentalno zdravi mogu podržati razvoj vlastite djece. Jednako tako, važno je razvijati, njegovati i čuvati kulturu unapređenja mentalnog zdravlja u zajednici i ne etiketirati osobe sa mentalni teškoćama.

Pozitivno i dobro mentalno zdravlje osobe uključuje:

- dobar osjećaj i sliku o sebi samome (koji uključuje i razumijevanje /prihvatanje ličnih i tuđih teškoća koje su povremeno sastavni dio života);

- svjesnost o drugima (održavanje prijateljstava i dobrih odnosa sa drugim ljudima),

- sposobnost prilagođavanja na životne promjene.

Kako postići mentalno zdravlje?

Rad na vlastitom mentalnom zdravlju može uključivati različite tehnike samopomoći (molitve, vježbe, bavljenja raznim hobijima ljubimcima, susreti sa prijateljima, osiguravanje vremena u kojemu ostajemo „sami sa sobom i bavimo se sobom“ i sl.) do rada sa stručnjacima (npr. psiholozima) koji mogu pomoći da osoba aktivira vlastite potencijale, pronađe sebe i svoj put, ostvari veću emocionalnu i uopšte mentalnu stabilnost za nošenje sa životnim izazovima.

Mentalne teškoće …

Teškoće mentalnog zdravlja nisu rijetke u izazovima današnjeg vremena, a mogu se javiti u širokoj lepezi od svakodnevnih blažih teškoća uzrokovanih životnim problemima i situacijama, koje su prolaznog karaktera, do težih, ponekad hroničnih oštećenja u psihičkom funkcionisanju osobe koje uslovljavaju i radnu nesposobnost. SZO ističe već danas depresiju kao jedan od vodećih uzroka bolesti i invaliditeta u svijetu. Depresija je najveći izazov 21. vjeka i prema procjenama SZO do 2030. bit će vodeća dijagnoza u svijetu.

Kako brinuti o mentalnom zdravlju?

Zato je briga o mentalnom zdravlju u interesu svakog pojedinca, poslodavca i zajednice u kojoj osoba živi, kako bi svaki pojedinac zdravo, kvalitetno i produktivno organizovao svoj život te doprinosio sebi i okruženju.

Briga o mentalnom zdravlju treba sadržavati dva nerazdvojna segmenta:

• REAKTIVNU POMOĆ u neposrednom okruženju (podrška i pomoć osobi narušenog mentalnog zdravlja);

• PROAKTIVNA PODRŠKA (očuvanje mentalnog zdravlja od najmlađih do najstarijih prije nego što se ono ozbiljno naruši).

Ovogodišnja tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja je mentalno zdravlje na radnom mjestu.

Prema podacima istraživanja koje je provela Evropska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) stres na radu je drugi najčešće prijavljeni zdravstveni problem povezan sa radom u Evropi.

Kada je u pitanju zdravlje zaposlenika često se zaboravlja na mentalno zdravlje!

Radno mjesto i posao koji obavljamo čine velik dio našeg života, na radnom mjestu provodimo više sati nego sa članovima vlastite porodice. Rad i okolnosti na radnom mjestu bitno utiču na naše zdravlje, ne samo fizičko nego i psihičko. Kada je u pitanju zdravlje zaposlenika često se zaboravlja na mentalno zdravlje. Rad u nepovoljnim uslovima, stres, mobbing…bitno pridonose emocionalnom stresu, a ako je on dugotrajan može doći do pojave mentalnih poremećaja. Negativno radno okruženje može dovesti do tjelesnih i duševnih problema, štetne upotrebe psihoaktivnih supstanci i/ili alkohola, odsutnosti i gubitka produktivnosti. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije ističu depresiju kao jednu od vodećih uzroka bolesti i invaliditeta u svijetu koja sa sobom često nosi manjak produktivnosti pa i nemoći za rad. Depresija i anksiozni poremećaji su uobičajeni mentalni poremećaji koji negativno utiču na našu sposobnost rada i produktivnost. Globalno, više od 300 miliona ljudi pati od depresije, vodećeg uzroka invalidnosti dok više od 260 miliona ljudi živi s anksioznim poremećajima. Mnogi od tih ljudi, na žalost, žive s oboje. Istovremeno prisustvo više stresora na poslu te dugotrajna izloženost istima dovest će do sindroma sagorjevanja na poslu tzv. burnouta, koji može biti udružen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije kod radnika i drugima, kao što su razdražljivost, poremećaji spavanja, razna rizična ponašanja, učestale infekcije vezane uz pad imuniteta i slično.

Ono na što se ove godine želi staviti u fokus je:

- uvažavanje zaposlenika i radnika;

- stvaranje stimulativnog radnog okruženja;

- prepoznavanje ranih znakova sagorijevanja/burnouta;

- stvaranje organizacijske kulture koja uvažava vrijednosti sistema ali i ljudi u njemu;

- kontrola stresa na poslu;

- izgradnja svijesti i smanjenje stigme za osobe sa problemom;

- pružanje podrške zaposlenicima kojima je to potrebno.

U uslovima u kojima se demografska slika Evrope mijenja, stanovništvo stari, značajno manji broj ljudi radi i privređuje od onih koji su zavisni članovi društva (djeca i stari) sasvim je sigurno vrijeme u kojemu poslodavci itekako trebaju voditi računa o humanim uslovima rada svojih zaposlenika.

Jer se opravdano nameću mnoga pitanja od kojih je jedno ključno: ko će uopšte raditi ako se mentalno i tjelesno ne sačuvaju ljudi!

Poruka za kraj …

Važno je da svako nađe svoj put u brizi o mentalnom zdravlju birajući aktivnosti koje vesele, opuštaju, oslobađaju dnevnih briga i stresova, aktivnosti koje nam pune „baterije“, te radom na sebi ili uz pomoć stručnjaka!

Još je dalek put pred nama da počnemo shvatati mentalno zdravlje kao fizičko zdravlje stoga je važno naglasiti ono što često zaboravljamo „Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja“.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja 12.10.2017.  godine u prostorijama CMZ-a Srbac upriličeno je druženje i koktel sa našim korisnicima.

Obavještenje

11.09.2017.

Poštovani,

Kao i većina domova zdravlja u okruženju i Dom zdravlja Srbac radi u otežanim okolnostima, ali ipak obavlja sve djelatnosti koje su ugovorene sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS.

Odlaskom dr Saše Jovičića iz ove ustanove, koji je radio kao pedijatar i porodični ljekar, ukazala se prilika za angažovanjem novog pedijatra što je učinjeno dovođenjem dr Branislava  Lolića poznatog banjalučkog pedijatra te će na taj način naša najmlađa populacija biti adekvatno zbrinuta, a proces vakcinacije teći kako je predviđeno.

U sklopu dodatnih aktivnosti napominjemo da se u Domu zdravlja Srbac obavljaju pregledi interniste, kardiologa, dječijeg kardiologa, ORL-a, dermatologa, ortopeda, hirurga, specijaliste nuklearne medicine (bolesti štitne zlijezde), ultrazvuk srca, ultrazvuk abdomena, UZV urotrakta, kolor-dopler krvnih sudova vrata, nogu i ruku, holter EKG-a i pritiska, neurološki pregled, te prateća obimna laboratorijska dijagnostika. 

Svi timovi porodične medicine rade u svojim ambulantama u centralnoj zgradi u Srpcu ili terenskim ambulantama u punom kapacitetu, poštujući sva pravila porodične medicine, a naše drage sugrađane molimo za korektan odnos i dalju saradnju sa zdravstvenim radnicima Doma zdravlja Srbac.


Redovni sistematski pregledi učenika 9. razreda osnovne škole

19.05.2017.

Poštovani,

Ovim putem obavještavamo Vas da ćemo u periodu 24.05. - 01.06.2017. godine vršiti redovne sistematske preglede i zakonom propisanu vakcinaciju učenika 9. razreda osnovne škole.

Sistematski pregledi će se obavljati u timovima porodične medicine, a vakcinacija isti da po pregledu u pedijatrijskoj službi JZU Doma zdravlja Srbac.

Djeca trebaju ponijeti ovjerene zdravstvene knjižice.

Timovi porodične medicine će kontaktirati porodice učenika i dati detaljnija pojašnjenja u vezi sistematskih pregleda. U slučaju bilo kakve izmjene navedenog rasporeda, timovi porodične medicine će obavjestiti roditelje učenika.

Raspored sistematskih pregleda učenika po timovima porodične medicine:

 Tim 1 Tim 2 Tim 3 Tim 4 Tim 5 Tim 6 Tim 7 

Tim 8 Tim 9 Tim 10 Tim 11 Tim 12 Tim 13 


Sistematski pregledi djece za upis u prvi razred osnovne škole

13.03.2017.


Poštovani,

Ovim putem želimo da vas obavijestimo da će JZU Dom zdravlja Srbac u periodu 22.03.2016. - 14.04.2016. godine organizovati sistematske preglede radi procjene psihofizičkog zdravlja djece zbog upisa u prvi razred osnovne škole. O redoslijedu aktivnosti u okviru sistematskog pregleda roditelji će biti obaviješteni iz KSZ pedijatrija.

Raspored djece za pregled će biti istaknut u centralnim školama Srbac, Sitneši, Razboj kao i na zvaničnom web sajtu ustanove www.dzsrbac.com. O redosljedu aktivnosti koji su predviđeni u okviru sistematskog pregleda roditelji se mogu upoznati u KSZ pedijatrija na tel. 745-722.

Spisak djece za sistematske preglede raspoređena po datumu pregleda:

 21.03.2017. 23.03.2017. 28.03.2017. 30.03.2017. 

 04.04.2017. 06.04.2017. 11.04.2017. 13.04.2017. 

Obavljeni besplatni pregledi krvnih sudova glave i vrata u Domu zdravlja

28.12.2016.

Dom zdravlja Srbac organizovao je u utorak besplatne preventivne preglede krvnih sudova glave i vrata dopler ultrazvukom. Ovaj visokosofisticirani pregled je obavio medicinski tim iz Univerzitetskog kliničkog centra Banja Luka, na čelu sa neurologom prof.dr Vladom Đajićem.

Pregledi su obavljeni u prostorijama Centra za mentalno zdravlje u Domu zdravlja, gdje je po odabiru timova porodične medicine, pregledana ciljana populacija od oko 100 pacijenata.

Cilj je bio rano otkrivanje zapušenosti ili tromboziranja krvnih sudova glave i vrata koji su osnovni uzrok nastanka moždanog udara, kao jednog od najčešćih uzroka smrtnosti ili invaliditeta u savremenom svijetu.

Kod značajnog broja pregledanih pacijenata utvrđene su početne aterosklerotske promjene krvnih sudova, čijim će se liječenjem spriječiti dalje napredovanje bolesti, odnosno preventirati nastanak moždanog udara kao krajnje faze ove bolesti.

Tokom decembra ove godine, dva ljekara iz Doma zdravlja Srbac : dr Dragan Lepir i dr Saša Jovičić, završili su edukaciju iz dopler ultrazvuka krvnih sudova glave i vrata u saradnji sa neurolozima Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, što će omogućiti u narednom periodu dostupnost ove vrste dijagnostike stanovnicima naše opštine bez odlaska u druge regionalne centre.


Ne propustite vakcinaciju protiv gripa

24.10.2016.

Saopštenje za javnost

Dom zdravlja Srbac obavještava javnost da naša ustanova počinje sezonsku vakcinaciju protiv gripa 27.10.2016. godine u higijensko-epidemiološkoj djelatnosti doma zdravlja Srbac svaki radni dan od 10:00-14:30 časova. Pacijenti koji imaju pravo na besplatnu vakcinu biće obavješteni iz svog tima porodične medicine o datumu i vremenu pregleda, koji je obavezan prije vakcinacije. Vakcinacija se provodi radi zaštite rizičnih kategorija stanovništva od mogućih komplikacija. Vakcina je nabavljena iz Instituta za javno zdravstvo RS i zadovoljava sve uslove kvaliteta predviđene zakonom. Dom zdravlja raspolaže dovoljnom količinom vakcina za pacijente sa medicinskim indikacijama (na hemodijalizi, koji boluju od šećerne bolesti-insulin ovisni, koji su liječeni kardiohirurškim metodama, HIV pozitivne osobe i oboljevi od AIDS-a, djeca liječena od reumatske groznice sa promjenama na srcu, djeca oboljela od cistične fibroze, osobe koje boluju od mišićne distrofije i multiple skleroze, osobe koje se završile sa prijemom hemoterapije i trenutno nemaju kliničkih znakova bolesti).

Za sve ostale zainteresovane građane cijena vakcine je 20 KM i mogu je primiti svaki radni dan od 10:00-14:30 časova u higijensko-epidemiološkoj djelatnosti (Ulaz 1) Doma zdravlja Srbac. Ljekarski pregled prije vakcinacije, u timu porodične medicine, je neophodan.

Više informacije možete dobiti u higijensko-epidemiološkoj djelatnosti lično ili na broj telefona 051/745-100 lokal 114.

Obavještenje - totalne proteze

28.08.2016.

Obavještavamo sve zainteresovane da je naša ustanova od 29.08.2016. godine ponovo izrađuje besplatne totalne proteze za osigurana lica starija od 65 godina. Na raspolaganju smo vam svaki da od 07-15 časova te na kontakt telefon broj 051/745-751.