• Primarni posao Službe hitne medicinske pomoći je prijem poziva, izlazak na teren u što kraćem vremenskom periodu na mjesto „incidenta“ (cerebrovaskularni inzult, akutni infarkt miokarda, akutni edem pluća i druga stanja životne ugroženosti), stabilizovanja stanja pacijenta, te transport do zdravstvene ustanove.
• Ukazivanje hitne medicinske pomoći u prostorijama Službe hitne medicinske pomoći
• Transport povrijeđenih, odnosno oboljelih u bolnicu i druge medicinske centre po nalogu ljekara.
• Pregled drugih povrijeđenih, oboljelih u vrijeme kada ne radi Služba porodične medicine Doma zdravlja i druge ambulante porodične medicine.
• Sanitetsko obezbjeđenje sportskih, kulturnih i drugih manifestacija
• Prevoz nepokretnih ili teško pokretnih pacijenata na kontrolne preglede u Dom zdravlja Srbac ili bolnicu
• Prevoz pacijenata na hemodijalizu u centar za HD Laktaši.

Struktura zaposlenih

• 1 specijalista radiologije
• 1 ljekar na specijalizaciji
• 3 ljekara opšte prakse
• 9 medicinskih tehničara
• 6 vozača
• 1 spremačica

Kada pozvati hitnu medicinsku pomoć?

Veoma je važno da zovete hitnu pomoć samo u stvarnim hitnim stanjima, (stanja koja neposredno ugrožavaju život i zdravlje povređene ili oboljele osobe).

Kada je neposredno ugrožen život ili je teško narušeno zdravlje!

• naglo nastale poteškoće u disanju
• gušenje stranim tijelom
• zastoj rada srca i disanja
• gubitak svijesti
• iznenadna bol u grudnom košu
• iznenadno ubrzanje, usporenje rada srca ili nepravilni otkucaji srca
• grčevi (konvulzije)
• otežani govor, slabost ili oduzetost dijela tijela, iskrivljenost lica
• ozljede nastale u saobraćajnim nezgodama i ostale iznenadne nastale povrede (padovi s visine/životinjski ugrizi/ubodi/prostrijeli...)
• neuobičajeno krvarenje na bilo koji od prirodnih otvora tijela
• opekotine
• udar električne struje ili groma
• pothlađivanje, toplotni udar
• utapanje
• trovanje lijekovima/narkoticima/hemikalijama
• jaka alergijska reakcija
• iznenadna i neuobičajena bol (jaka glavobolja, jaka bol u grudima/stomaku/leđima)
• iznenadne promjene ponašanja koje dovode u opasnost bolesnika ili okolinu (pokušaj samoubistva/ubistva...)

Zašto je ovo važno znati?

Hitnu medicinsku službu zovite samo za hitna medicinska stanja!

Svaki nepotreban ili lažni poziv zauzima telefonsku liniju i onemogućava pomoć onima čiji je život ugrožen.

Smiren i razgovjetan govor je nešto što je jako bitno prilikom upućivanja poziva u Službu hitne medicinske pomoći. Medicinski radnik (tehničar ili doktor) mora dobiti osnovne podatke na osnovu kojih može pravovremeno uputiti tim hitne medicinske službe. Što ih prije dobije to će i tim prije biti upućen.

Tačna adresa/mjesto događaja je jedini način da pomoć stigne tamo gdje se nalazi osoba kojoj je pomoć potrebna.

U slučaju da vam život nije u opasnosti (npr. manje posjekotine, prehlada, hronična bol koja se ne mijenja, lomovi prstiju, uzrujanost) medicinsku pomoć pružit će vam doktor porodične medicine.

Kućne posjete ne obavlja hitna medicinska služba. One su u domenu rada vašeg doktora porodične medicine koji samostalno odlučuje o njihovoj potrebi te ih u saradnji sa vama i dogovara.

Šta će vas pitati medicinski tehničar?

• Gdje je potrebna pomoć hitne medicinske pomoći?
• Šta se dogodilo?
• Telefonski broj s kojeg pozivate?
• Kome je potrebna pomoć/Koliko osoba treba medicinsku pomoć?
• Je li osoba pri svijesti?
• Diše li osoba?
• Ime i prezime osobe za koju zovete?
• Vaše ime i prezime?

Nepotreban ili lažni poziv zauzima telefonsku liniju i onemogućava pomoć onima čiji je život ugrožen. Pitanja koja vam postavlja medicinski tehničar neophodna su kako biste brzo dobili pomoć kada vam je potrebna!

Zapamtite! Odgovarajući na pitanja medicinskog tehničara pomažete mu da on pomogne vama!

Zauzeta telefonska linija znači samo da medicinski tehničar razgovara s osobom koja također treba pomoć.

Kako razgovarati s medicinskim tehničarom?

Mirno i razgovjetno. Ne prekidajte telefonski poziv dok vam se to ne kaže!

Precizno opišite gdje se nalazi osoba koja treba pomoć i razlog zbog kojeg zovete. Medicinski tehničar mora znati u kakvom je stanju osoba za koju zovete te da li joj već pružena kakva pomoć.

Podatke o mjestu na kojem se žrtva nalazi objasnite navodeći značajnije orijentire u blizini. To su npr. velike raskrsnice, mostovi, poznate građevine i sl.

Ostavite svoje ime i prezime, adresu i broj telefona. Možda će biti potrebno da vas medicinski tehničar ponovo nazove.

Pažljivo slušajte sva uputstva medicinskog tehničara! Medicinski tehničar će vam dati uputstva šta da radite do dolaska tima hitne medicinske pomoći. Postupite na tačno opisani način. Ukoliko nešto niste razumjeli, tražite da vam se ponovi!

Ostanite s pacijentom do dolaska tima hitne medicinske pomoći!

Korisni savjeti

Šta trebate učiniti dok čekate na dolazak tima hitne medicinske pomoći?

Nastojte ostati smireni, umirujte pacijenta.

Utoplite pacijenta i održavajte ga budnim.

Nemojte pacijentu davati ništa za jesti ili piti.

Ne pomjerajte pacijenta koji je doživio saobraćajnu nezgodu, pao s velike visine ili je bez svijesti, osim ako mu ne prijeti neposredna opasnost (požar, eksplozija, utapanje, itd).

Započnite pružati mjere prve pomoći ako ste u mogućnosti.

Kako možete pomoći timu hitne medicinske pomoći da vas što prije pronađe?

Osvijetlite ulazna vrata i kućni broj

Ako ste u mogućnosti:

• pošaljite nekoga da dočeka tim
• oslobodite prolaz do pacijenta (odmaknite namještaj, cvijeće, parkirane automobile...)
• zatvorite kućne ljubimce