11.06.2019.

Toplotni udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povećanja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature.

Cijelo vrijeme trajanja velikih vrućina pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova koje informišu javnost putem medija (radija, TV, interneta).

Neke od preporuka za zaštitu od toplotnog udara su:

• Rashladite tijelo i pijte dovoljno tečnosti da vam boja urina bude svijetla
• Pijte redovno negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Dehidraciju od vrućina izbjegavajte uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tečnosti, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
• Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, posebno djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s hroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
• Osobe koje rade vani (npr.građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.
• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
• Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan kuće stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočare, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
• Jedite češće male i što tečnije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu supu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

Rashladite svoj dom

• Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s hroničnim zdravstvenim problemima.
• Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tokom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.
• Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite roletne, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.
• Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.
• Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.
• Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine.
• Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.

Važno je piti dovoljno tečnosti, jer znojenjem gubimo više tečnosti, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.

Klonite se vrućine

• Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebno noću.
• Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi).
• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, radite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati.
• Potražite sjenu.
• Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.
• Redovno koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu treba posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i oblačiti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.
• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
• Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.

Pomozite drugima

• Posjetite porodicu, prijatelje i komšije koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati Vašu pomoć tokom vrućih dana.
• Razgovarajte o toplotnom udaru s porodicom. Svaki član porodice treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti.
• Ako je neko koga poznajete izložen riziku, pomozite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.

Ako imate zdravstvene probleme

• Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u frižideru (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputstva o lijeku).
• Tražite savjet doktore ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje krvnog pritiska.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

• Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
• Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja;
• Smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili stomaku, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu,
• Pijte tečnost koja sadrži elektrolite (npr. supu, „smoothie“ od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć;
• Savjetujte se s doktorom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član Vaše porodice ili osobe kojima pomažete imaju vruću suvu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite doktora ili hitnu pomoć. Dok čekate na doktora ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.