10.09.2019.

Samoubistvo suicid (lat. sui -sebe, occidere - ubiti) je aktivni ili pasivani autodestruktivni čin u kojem čovjek svjesno ili namjerno oduzima sebi život, zbog različitih motiva.

U autodestruktivna ponašanja se, osim samobistva, ubrajaju i pokušaji samoubistva, planiranje ili razmišljanje o samoubistvu i sve vrste samoozleđivanja.

Svjetski dan prevencije samoubistva se obilježava 10. septembra svake godine na inicijativu Međunarodne asocijacije za prevenciju samoubistva uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), sa ciljem da se skrene pažnja javnosti na samoubistvo kao jedan od vodećih uzroka prerane smrti koji je moguće spriječiti.

Važni zadaci u takvim naporima su širenje informacija, poboljšanje obrazovanja, edukacija.

Prema podacima SZO, samoubistva su jedan od vodećih uzroka smrti širom svijeta i treći po redu uzrok smrti mladih do 25 godina. Svake godine, oko 1 milion ljudi izvrši samoubistvo - 1 smrt na svakih 40 sekundi. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2020. godine gubici premašiti 1,5 milion, i da će samoubistva činiti 2,4% globalnog opterećenja bolestima.

Žene češće pokušavaju suicid, dok muška populacija češće vrši suicid.

Prema istražianjima oko 80% ljudi koji izvrše samoubistvo jedno vrijeme prije smrti pokazuju neke od sledećih znakova: Promjene ličnosti - tužni su, povučeni, osetljivi, nervozni, umorni, neodlučni, bezvoljni, nekad uznemireni i hiperaktivni; Pokazuju promjene ponašanja - ne mogu da se skoncentrišu na posao, školu, redovne obaveze, nezainteresovani su za svoj izgled; Promjene u spavanju - pretjerano dugo spavaju ili imaju nesanicu, bude se jako rano ujutru, imaju noćne more; Promjene u navikama ishrane - nemaju apetita i slabe, ili previše jedu.

Ljudi koji mogu da doprinesu prevenciji samoubistva su: zdravstveni radnici - adekvatnim liječenjem osoba s mentalnim oboljenjima, brigom o osobama koje su pokušale samoubistvo, i radnici socijalne zaštite, nastavnici, policija, vjerski i kulturni lideri, volonteri, rođaci i prijatelji, novinari - umanjenjem senzacionalističkog pristupa u medijskom izveštavanju o tom pitanju.

Važnu grupu zaštitnih faktora čine i zdravi životni stilovi - održavanje pravilnog načina ishrane, redovna fizička aktivnost, dobar odnos spavanja, odmora i aktivnosti, prestanak pušenja, ne konzumiranje alkohola i drugih ilegalnih supstanci koje stvaraju zavisnost. Jačanje navedenih zaštitnih faktora predstavlja ključni strateški pristup u prevenciji suicida koji predlaže SZO.

dr Aleksandra Gromilić