12.06.2019.

Iako postoji oko milion vrsta insekata, samo manji broj njih uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi.

Alergijske reakcije na ubod pčele obično se javljaju nakon višekratnih prijašnjih uboda pa su češće kod profesionalno izloženih osoba (pčelari). Za razliku od pčela, ose i stršljeni ne ostavljaju žalac u koži te mogu ubosti više puta. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebno u kasno ljeto i jesen. Otrovi ose i stršljena sadrže hemijski aktivnije tvari, pa su alergijske reakcije teže, posebno pri ubodu stršljena kada je i količina otrova veća.

Alergijske reakcije na ubod ose mogu se javiti nakon prvog uboda iako su češće nakon 2-3 prijašnja uboda. Alergijske reakcije na otrov mrava znatno su rjeđe. Sastav otrova mrava mijenja se ovisno o godišnjem dobu, "najotrovniji" je u rano ljeto.

Kako se manifestuju alergijske reakcije na ubod insekata?

Gotovo u svake osobe na mjestu uboda insekta dolazi do različito velike lokalne reakcije (otok, bol, crvenilo) koja je toksične, a ne alergijske prirode. Samo u osjetljivih osoba javljaju se i alergijske reakcije-ANAFILAKTIČKI ŠOK:

Anafilaktički šok sistemska je reakcija cijelog tijela, gdje se unutar nekoliko minuta (od nekoliko sekundi do 30 minuta od ulaska alergena u organizam) javi osip, crvenilo i svrab kože, uglavnom tipa urtikarije (koprivnjače). Takođe, nastaje proširenje krvnih sudova s oticanjem (edemom) potkožnog tkiva, najčešće usana, ili područja oko očiju, a ponekad i ždrijela i larinksa (glasnica), što uzrokuje gušenje. Vazodilatacija (proširenje krvnih sudova) može uzrokovati i pad arterijskog krvnog pritiska. Često su pridružene gastroenterološke smetnje poput mučnine, povraćanja, grčeva u trbuhu i proliva. Upravo hipotenzija (pad krvnog pritiska) i edem larinksa (glasnica) najopasnije su posljedice anafilaktičkog šoka, te ponekad mogu, ako se ne primijene terapijske mjere, završiti smrću.

Što učiniti u slučaju alergije na ubod insekta?

Liječenje zavisi o vrsti alergijske reakcije nakon uboda insekta.

U slučaju lokalne reakcije dovoljno je staviti hladni oblog te,eventualno, lokalno primijeniti kortikosteroidnu kremu.

Sistemske reakcije liječe se kao i druga stanja anafilaksije. Važno je pacijenta naučiti mjerama samopomoći u slučaju pojave alergijske reakcije na ubod insekta, posebno u slučaju ranijih anafilaktičkih reakcija. Preporučuje se primjena adrenalina preko autoinjektora (injekcija priređena za brzu i jednostavnu primjenu koju bolesnik daje sam), tableta antihistaminika i u određenim okolnostima, kortikosteroida.

Nakon samopomoći potrebno je što prije kontaktirati doktora radi dodatnog liječenja i upućivanja u bolnicu. Alergijske reakcije na otrove insekata često imaju i odgođenu, kasnu reakciju (nakon 8-12 sati). Zbog toga je potrebno hospitalizovati u bolnicu sve bolesnike koji su doživjeli sistemske alergijske reakcije, angioedem (otok mekih tkiva, posebno očnih kapaka, usana i sl.) i bronhospazam (otežano disanje).

Upute osobama alergičnim na ubode insekata:

• Ako je na mjestu uboda kukca ostao žalac potrebno ga je odmah izvaditi, noktima ili pincetom.
• Na mjesto uboda staviti hladni oblog.
• Imati u pripravnosti lijekove, a u slučaju potrebe primijeniti hitnu terapiju (autoinjektor, antihistaminik, kortikosteroid).
• Izbjegavati brze pokrete (mahanje rukama) radi tjeranja insekta jer tada postaju agresivniji.
• Izbjegavati jake mirise (parfeme, kreme za sunčanje, losione) jer oni privlače insekte.
• Ne ići u cvjetnjak ili voćnjak te ne jesti slatko i sočno voće u otvorenom prostoru.
• Oprez pri radu u vrtu (zaštititi otkrivene dijelove tijela).
• Ne hodati bosonog po travi (pčele rado borave u djetelini).
• Izbjegavati široku, lepršavu odjeću (kukac se može uvući pod odjeću kada postaje agresivniji) i odjeću žarkih boja.
• Izbjegavati veće tjelesne napore (miris znoja privlači insekte).
• Slatke namirnice držati pokrivenima.
• Kante za smeće držati zatvorenima.
• Prozor u spavaćoj sobi danju zatvarati ili staviti na njega mrežu protiv insekata.