14.05.2019.

Poplave sa sobom nose potencijalnu opasnost od značajnog pogoršanja higijenskoepidemioloških prilika i mogućnost pojave i širenja zaraznih bolesti. Najvećem zdravstvenom riziku su izložene najosjetljivije grupe stanovništva (djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi).

Koje su opasnosti od poplava?

• Pojava poplave nosi rizik od zaraznih bolesti
• Povećan broj glodara i zmija za vrijeme poplava predstavlja poseban rizik za zdravlje.
• Velika stajaća vodena površina omogućava razmnožavanje komaraca i drugih insekata, koji prenose uzročnike niza oboljenja.
• Za vrijeme i nakon prirodnih katastrofa velika je opasnost od povređivanja.
• Opasnost predstavljaju srušene električne instalacije, vodom namočene električne utičnice, prekinute plinske cijevi i veliki komadi krhotina.

Šta treba raditi za vrijeme poplave?

• Za vrijeme poplave neophodno je sprovođenje mjera kojima se sprečava širenje zaraznih bolesti putem zagađene vode i hrane, kao i mjera koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i mjesta stanovanja.
• Voda iz gradskog vodovoda Srbac je ispitana u Institutu za javno zdravstvo Banjaluka i može se koristiti za piće.
• Po potrebi se voda može prokuhati tako što se ostavi da ključa najmanje 1 minutu, kako bi se uništile sve bakterije, a zatim se prohladi i koristi u toku istog dana.
• Može se konzumirati i flaširana voda.
• Higijenski neispravna voda se ne smije upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda.
• Neophodno je održavanje lične higijene, naročito često pranje ruku sapunom (prije jela, nakon korištenja toaleta, nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja predmetima koji su došli u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom). Posebnu pažnju treba obratiti na čistoću ruku kod djece i starijih osoba.
• Ako dođe do povređivanja, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija, te da se mora spriječiti kontakt rane sa nečistom vodom, a ljekarsku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani.
• Ljekarsku pomoć treba potražiti i u slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature itd.

Šta učiniti nakon poplave?

Nakon poplava, pored mjera zaštite koje se provode za vrijeme poplave, potrebno je provesti i mjere sanacije objekata i područja koja su bila pod vodom.

• Držati se što dalje od oborenih električnih vodova, a njihovu lokaciju prijaviti elektrodistribuciji.
• Prijaviti eventualna oštećenja plinovoda i plinskih uređaja i ne koristiti ih dok se ne poprave.
• Od komunalnih preduzeća tražiti uslugu čišćenja oštećenih septičkih jama i ispiranje kanalizacionog sistema.
• Ukloniti vodu ispumpavanjem
• Zbog mogućnosti miješanja sa kanalizacionom vodom, obavezno je čišćenje zidova vrućom vodom i deterdžentom uz obavezno korištenje gumenih rukavica, u prostorijama u koje je dospjela poplavna voda.
• Baciti zagađene predmete i materijale koji se ne mogu očistiti i dezinfikovati.
• Odjeću i obuću očistiti i oprati, dječije igračke oprati i dezinfikovati.
• Baciti svu hranu koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom, kao i svu kvarljivu hranu koja je stajala duže od 4 sata na temperaturi većoj od 5 stepeni Celzijusa.
• Očistiti radne površine i pribor za jelo i kuhanje.
• Komadi od punog drveta mogu se spasti - oprati nečistoće sredstvima za čišćenje drveta ili parketa te dobro osušiti krpom ili papirnim ubrusima. Nameštaj od iverice baciti što prije.
• Laminate odmah ukloniti, ako je poplava trajala dugo, parketi će početi da bubre, bolje ih je što prije ukloniti da se omogući čišćenje i sušenje podne glazure.
• Podignute i valovite parkete nemoguće je ispraviti, takvi parketi se vade i bacaju.
• Krevete, ležajeve i tapacirani nameštaj najbolje je baciti, poplava stvara veliku štetu, ali zdravlje je najskuplje! Gotovo je nemoguće potpuno očistiti i dezinfikovati kauč, madrac ili tapaciranu fotelju.
• Grubo ostrugati nečistoće sa zidova i podova, koristiti lopate, četke, kompresore i usisavače za vodu. Skinuti što više slojeva boje sa zida, što će ubrzati isušivanje zida i olakšati popravke. Zidovi i podovi se mogu poprskati rastvorom sredstava za dezinfekciju.
• Prostor detaljno očistiti te isušiti opremom za isušivanje ili prirodnim putem (vjetrenjem).
• Tek nakon toga se može provesti postupak dezinfekcije hlornim preparatima od strane higijensko – epidemiološke službe JZU DZ Srbac (centrala 051/745-100)
• postupak će se provesti na svim poplavljenim područjima, te nema potrebe da građani pojedinačno pozivaju ustanovu
• u slučaju pronalaska uginulih životinja odmah obavijestiti veterinarskog inspektora opštine Srbac