JavaScript u vašem Web browseru je isključen ili vaš browser ne podržava JavaScript. ;).

Komercijalno testriranje na COVID-19 vrši se svaki radni dan od 11 časova. Cijena serološkog testa je 30 KM, a antigen testa 35 KM.      Higijensko-epidemiološka služba: mobilni 065/697-687
Komercijalno testriranje na COVID-19 vrši se svaki radni dan od 11 časova. Cijena serološkog testa je 30 KM, a antigen testa 35 KM.      Higijensko-epidemiološka služba: mobilni 065/697-687

10. oktobar - Svjetski dan mentalnog zdravlja


10.10.2018.


Mladi i mentalno zdravlje u svijetu koji se mijenja


Svjetska zdravstvena organizacija je 10. oktobar proglasila Svjetskim danom mentalnog zdravlja. Obilježava se svake godine, a cilj mu je podizanje svijesti o problemima vezanim za mentalno zdravlje širom svijeta te pružanje prilike osobama, organizacijama i institucijama koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja da promovišu svoj rad i u saradnji sa zajednicom rade na poboljšavanju uslova za pružanje odgovarajuće zaštite mentalog zdravlja.


O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja: "Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti".


Svjetski dan mentalnog zdravlja svake godine stavlja naglasak na određeni problem sa kojim se susreću različite populacijske grupe. Tako je 2013. godine tema ovoga dana bila "Mentalno zdravlje i starija životna dob", 2014. "Život sa shizofrenijom", 2015. "Dostojanstvo u mentalnom zdravlju", 2016. "Psihološka prva pomoć", 2017. "Mentalno zdravlje na radnom mjestu", a ove će godine naglasak biti na mladim osobama i mentalnom zdravlju u svijetu koji se mijenja.


Adolescencija i rano odraslo doba je period brojnih psiho-fizičkih promjena. Ovo je razdoblje obilježeno razvojem stavova i mišljenja o ljudima i okolini te traženjem sebe i vlastitog mjesta u svijetu koji se mijenja. Iako većina mladih osoba izađe iz adolescencije bez ozbiljnih poteškoća, značajan broj njih se ne može suočiti sa svim izazovima odrastanja. Kod njih se mogu javiti emocionalni problemi koji, ako se ne shvate ozbiljno, mogu imati posljedice za daljnje mentalno zdravlje.


Razvoj tehnologije je donio mnoge prednosti i olakšao živote ljudima na brojne načine, no takođe je stvorio dodatni pritisak i novi oblik društvenog ponašanja. Jedna od negativnih strana ove stalne dostupnosti je "Cyberbullying" odnosno onlajn nasilje. Sve je to uobičajeno, pogotovo među tinejdžerima koji često ismijavaju ili uznemiravaju druge na sajtovima društvenih medija. To može uključivati i objavljivanje glasina, pretnji, seksualnih uznemiravanja ili davanje ličnih podataka o žrtvama uz isticanje govora mržnje. Ta vrsta virtuelnog nasilja je dakle, svaka zlonamjerna i ponavljana upotreba informacionih i komunikacijskih tehnologija da se nekome nanese šteta. Može dovesti do emocionalne uznemirenosti, ljutnje, tuge, frustracije, osjećaja bespomoćnosti, nižeg samopoštovanja, izolovanosti, depresije čak i samoubistva kod žrtve nasilja. Zatim je sve češća zavisnost od interneta i društvenih mreža što takođe dovodi do otuđenja od realnosti i sve češće pojave usamljenosti. Zbog prenaglašenog isticanja raznih ideala iz virtuelnog svijeta (sportskih, ljepote, bogatstva i sl.), kod mladih se ne rijetko razvijaju anksiozni i depresivni poremećaji jer ne mogu dostići takav ideal koji im se nameće. Mozak djece i mladih se za veoma kratko vrijeme prilagodi na vizuelni podražaj, a umanjuje se uloga čula sluha tako da djeca lakše pamte sadržaje i brže savladavaju školsko gradivo ako su oni potkrijepljeni i slikovno, putem prezentacija u "Power Point". Ovo nameće vaspitno obrazovnim institucijama računarsku pismenost i uvođenje računarske tehnologije u nastavni proces ne samo u višim nego i u nižim razredima osnovnih škola, jer se samo na taj način može zaokupiti pažnja djece. Takođe je bitno da se kod mladih razvijaju strpljenje, iskrenost i povjerenje koje će dovesti do razvoja dobre komunikacije i međusobnog poštovanja, ravnopravnosti i uzajamne podrške. Na taj način možemo prevenirati "Cyberbullying" i ostale vrste vršnjačkog nasilja.


Potrebna je sistemska edukacija mladih osoba i podizanje osviještenosti cijelog društva o mentalnom zdravlju, a naročito vaspitno-obrazovnog osoblja. Mlade osobe treba pripremiti za sve segmente današnjeg užurbanog tempa života u svijetu koji se brzo mijenja.


U sklopu ovogodišnje teme Svjetskog dana mentalnoga zdravlja naglašava se potreba da se djeluje na zaštiti i očuvanju mentalnog zdravlja djece i mladih. Posebno se naglašava da prevencija mentalnih teškoća i poremećaja u adolescenciji i mlađoj odrasloj dobi započinje s većom svijesti i razumijevanjem ranih znakova i simptoma koji se često pojavljuju i u najranijoj životnoj dobi.


Pritom su odrasle osobe, koje svakodnevno žive, rade, uče i igraju se s djecom i mladima, izuzetno važne. Uz roditelje, ističe se važnost pružanja znanja i vještina učiteljima, nastavnicima i profesorima kako bi mogli dati podršku učenicima u nošenju sa svakodnevnim izazovima te pravovremeno uočiti i razumjeti prve znakove mogućih problema u području mentalnoga zdravlja.


Stoga su veoma bitne promotivne i preventivne aktivnosti koje moraju biti usmjerene na vaspitno-obrazovno osoblje, a cilj ovih aktivnosti je pružanje:


  • osnovnih znanja o mentalnom zdravlju djece i mladih
  • znanja i vještina prepoznavanja problema mentalnoga zdravlja
  • znanja i vještina pružanja psihološke prve pomoći odnosno pravovremene emocionalne podrške
  • znanja i informacija koje podstiču na traženje stručne pomoći.

Navedena znanja i vještine predstavljaju ono što zovemo zdravstvena pismenost u području mentalnoga zdravlja. Istraživanja pokazuju da zdravstvena pismenost u području mentalnoga zdravlja predstavlja zaštitni faktor u očuvanju mentalnog zdravlja i prevenciji mentalnih poremećaja.


dr Aleksandra Gromilić


↑ na vrh stranice