JavaScript u vašem Web browseru je isključen ili vaš browser ne podržava JavaScript. ;).

Komercijalno testriranje na COVID-19 vrši se svaki radni dan od 11 časova. Cijena serološkog testa je 30 KM, a antigen testa 35 KM.      Higijensko-epidemiološka služba: mobilni 065/697-687
Komercijalno testriranje na COVID-19 vrši se svaki radni dan od 11 časova. Cijena serološkog testa je 30 KM, a antigen testa 35 KM.      Higijensko-epidemiološka služba: mobilni 065/697-687

10. oktobar - Svjetski dan mentalnog zdravlja


12.10.2017.


Šta je mentalno zdravlje?


Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji bez mentalnog zdravlja nema ni opšteg zdravlja. Danas se zna da postoji uska veza između fizičkog i mentalnog zdravlja i kakvo je njihovo međudjelovanje. To znači da fizička aktivnost utiče pozitivno na bolje mentalno zdravlje, a bolje mentalno zdravlje utiče na fizičko zdravlje i štiti tijelo od rizika i bolesti. Odnosno, danas znamo koliko je mentalna stabilnost i mentalno zdravlje osobe značajno i u procesu oporavka od mnogih bolesti.


Posljedice dugotrajnog bivanja pod stresom su iscrpljivanje i opadanje ukupne funkcionalnosti organizma, što rezultira smanjenom efikasnošću. Smanjena efikasnost znači smanjenu uspješnost u postizanju zadanih ciljeva, što ponovo stvara stres. Takav ciklus dugoročno slabi imunološki sistem organizma i vodi bolesti. Zato je neophodno na vrijeme naučiti kako se nositi sa stresom.


Mentalno zdrave osobe…


Mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnog poremećaja, već je ono stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj potencijal, nosi se sa svakodnevnim stresom života, kako bi produktivno mogla raditi i mogla doprinositi svojoj zajednici.


Dakle, mentalno zdrave osobe mogu ostvarivati svoje sposobnosti, želje i ciljeve, mogu uspješno i produktivno raditi, te tako brinuti o sebi i svojoj porodici, doprinose razvoju svoje zajednice, mogu se nositi sa svakodnevnim stresovima i uspješno ih savladavati.


Briga o mentalnom zdravlju treba započeti od najranije dobi djeteta i trajati kroz čitav život. Temelji sigurnosti i dobrog mentalnog zdravlja stiču se u djetinjstvu i tada mentalno zdravlje najčešće ostaje očuvano tijekom čitavog života. Upravo zato u vrijeme odrastanja djece potrebna je podrška roditeljima koji emocionalno stabilni i mentalno zdravi mogu podržati razvoj vlastite djece. Jednako tako, važno je razvijati, njegovati i čuvati kulturu unapređenja mentalnog zdravlja u zajednici i ne etiketirati osobe sa mentalni teškoćama.


Pozitivno i dobro mentalno zdravlje osobe uključuje:


  • dobar osjećaj i sliku o sebi samome (koji uključuje i razumijevanje /prihvatanje ličnih i tuđih teškoća koje su povremeno sastavni dio života);
  • svjesnost o drugima (održavanje prijateljstava i dobrih odnosa sa drugim ljudima),
  • sposobnost prilagođavanja na životne promjene.

Kako postići mentalno zdravlje?


Rad na vlastitom mentalnom zdravlju može uključivati različite tehnike samopomoći (molitve, vježbe, bavljenja raznim hobijima ljubimcima, susreti sa prijateljima, osiguravanje vremena u kojemu ostajemo "sami sa sobom i bavimo se sobom" i sl.) do rada sa stručnjacima (npr. psiholozima) koji mogu pomoći da osoba aktivira vlastite potencijale, pronađe sebe i svoj put, ostvari veću emocionalnu i uopšte mentalnu stabilnost za nošenje sa životnim izazovima.


Mentalne teškoće …


Teškoće mentalnog zdravlja nisu rijetke u izazovima današnjeg vremena, a mogu se javiti u širokoj lepezi od svakodnevnih blažih teškoća uzrokovanih životnim problemima i situacijama, koje su prolaznog karaktera, do težih, ponekad hroničnih oštećenja u psihičkom funkcionisanju osobe koje uslovljavaju i radnu nesposobnost. SZO ističe već danas depresiju kao jedan od vodećih uzroka bolesti i invaliditeta u svijetu. Depresija je najveći izazov 21. vjeka i prema procjenama SZO do 2030. bit će vodeća dijagnoza u svijetu.


Kako brinuti o mentalnom zdravlju?


Zato je briga o mentalnom zdravlju u interesu svakog pojedinca, poslodavca i zajednice u kojoj osoba živi, kako bi svaki pojedinac zdravo, kvalitetno i produktivno organizovao svoj život te doprinosio sebi i okruženju.


Briga o mentalnom zdravlju treba sadržavati dva nerazdvojna segmenta:


  • REAKTIVNU POMOĆ u neposrednom okruženju (podrška i pomoć osobi narušenog mentalnog zdravlja);
  • PROAKTIVNA PODRŠKA (očuvanje mentalnog zdravlja od najmlađih do najstarijih prije nego što se ono ozbiljno naruši).

Ovogodišnja tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja je mentalno zdravlje na radnom mjestu.


Prema podacima istraživanja koje je provela Evropska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) stres na radu je drugi najčešće prijavljeni zdravstveni problem povezan sa radom u Evropi.


Kada je u pitanju zdravlje zaposlenika često se zaboravlja na mentalno zdravlje!


Radno mjesto i posao koji obavljamo čine velik dio našeg života, na radnom mjestu provodimo više sati nego sa članovima vlastite porodice. Rad i okolnosti na radnom mjestu bitno utiču na naše zdravlje, ne samo fizičko nego i psihičko. Kada je u pitanju zdravlje zaposlenika često se zaboravlja na mentalno zdravlje. Rad u nepovoljnim uslovima, stres, mobbing…bitno pridonose emocionalnom stresu, a ako je on dugotrajan može doći do pojave mentalnih poremećaja. Negativno radno okruženje može dovesti do tjelesnih i duševnih problema, štetne upotrebe psihoaktivnih supstanci i/ili alkohola, odsutnosti i gubitka produktivnosti. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije ističu depresiju kao jednu od vodećih uzroka bolesti i invaliditeta u svijetu koja sa sobom često nosi manjak produktivnosti pa i nemoći za rad. Depresija i anksiozni poremećaji su uobičajeni mentalni poremećaji koji negativno utiču na našu sposobnost rada i produktivnost. Globalno, više od 300 miliona ljudi pati od depresije, vodećeg uzroka invalidnosti dok više od 260 miliona ljudi živi s anksioznim poremećajima. Mnogi od tih ljudi, na žalost, žive s oboje. Istovremeno prisustvo više stresora na poslu te dugotrajna izloženost istima dovest će do sindroma sagorjevanja na poslu tzv. burnouta, koji može biti udružen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije kod radnika i drugima, kao što su razdražljivost, poremećaji spavanja, razna rizična ponašanja, učestale infekcije vezane uz pad imuniteta i slično.


Ono na što se ove godine želi staviti u fokus je:


  • uvažavanje zaposlenika i radnika;
  • stvaranje stimulativnog radnog okruženja;
  • prepoznavanje ranih znakova sagorijevanja/burnouta;
  • stvaranje organizacijske kulture koja uvažava vrijednosti sistema ali i ljudi u njemu;
  • kontrola stresa na poslu;
  • izgradnja svijesti i smanjenje stigme za osobe sa problemom;
  • pružanje podrške zaposlenicima kojima je to potrebno.

U uslovima u kojima se demografska slika Evrope mijenja, stanovništvo stari, značajno manji broj ljudi radi i privređuje od onih koji su zavisni članovi društva (djeca i stari) sasvim je sigurno vrijeme u kojemu poslodavci itekako trebaju voditi računa o humanim uslovima rada svojih zaposlenika.


Jer se opravdano nameću mnoga pitanja od kojih je jedno ključno: ko će uopšte raditi ako se mentalno i tjelesno ne sačuvaju ljudi!


Poruka za kraj …


Važno je da svako nađe svoj put u brizi o mentalnom zdravlju birajući aktivnosti koje vesele, opuštaju, oslobađaju dnevnih briga i stresova, aktivnosti koje nam pune "baterije", te radom na sebi ili uz pomoć stručnjaka!


Još je dalek put pred nama da počnemo shvatati mentalno zdravlje kao fizičko zdravlje stoga je važno naglasiti ono što često zaboravljamo "Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja".


Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja 12.10.2017. godine u prostorijama CMZ-a Srbac upriličeno je druženje i koktel sa našim korisnicima.


↑ na vrh stranice